Enciklopedički prikaz razvoja arheologije na primjeru dviju općih nacionalnih enciklopedija

S obzirom na to da je arheologija znanstvena disciplina koja se u suvremenom smislu počela razvijati posljednjim desetljećima XIX. st., radu razmatra kako enciklopedika Hrvatskoj primjeru dviju najstarijih nacionalnih enciklopedija – Hrvatske enciklopedije urednika Ivana Zocha i Josipa Mencina (1887–1890) te istoimene Mate Ujevića (1941–45) pratila onodobne njezine dosege odnosno zanimanje stručne, ali šire zajednice, sadržajem, zastupljenošću opsegom arheoloških tema tako znanstvenom pedagoškom razinom. Arheologija, kao mlada disciplina, Zochovoj Mencinovoj enciklopediji nije opsežno obrađena. Bez obzira mnoge manjkavosti činjenicu su većinu članaka napisali sami urednici uz pomoć pedagoga različitih područja, pionirsko djelo otvorila put k ostvarenju kasnijih enciklopedičkih projekata. Enciklopedija Ujevića, za razliku od Zochove Mencinove, bila produkt znanstvene misli onoga vremena. Članci o arheologiji, doba već postavila znatno čvršće temelje, formalnom sadržajnom pogledu visokoj znanstvenoj razini. Premda nedovršena, Ujevićeva predstavlja naše najsustavnije enciklopedijsko sve do pojave izdanja Leksikografskoga zavoda, utemeljenog 1950. poticaj Miroslava Krleže.